O toplinskim pumpama

Najčešća pitanja na temu grijanja sa toplinskim crpkama jesu:

1) Koji je najefikasniji izvor topline?
2) Koji izvor energije koristiti?
3) Cijena investicije?
4) Kako uštedjeti na troškovima grijanja?

 

1) Koji je najefikasniji izvor topline?

a) PODZEMNE VODE
- imaju konstantnu temperaturu i ljeti i zimi. Zbog ove konstante toplinske pumpe imaju visok stupanj učinkovitosti.Međutim ovakvi izvori kod nas opterećeni su dozvolama od nadležnih javnih vodoprivrednih trgovačkih društava.
Dok u Austriji na pr. takse uz dozvolu korištenja bunara za pogon toplinskih pumpi jednokratno stoji cca. eur 400.-, u Sloveniji cca. eur 900.-, kod u HR to je još uvijek novina,i prije ulaska u EU traženje dozvola, gubljenje je vremena.
Apsurdi se redovito ponavljaju. Na pr. Ministarstva energetike i zaštite okoliša podržava toplinske pumpe i preporuća, neznajući obračun potrošnje vode  ovih drugih, iz Ministarstva vodoprivrede.
S druge strane potreban je otkop i izrada dva bunara od kojih se iz jednog usisuje voda a u drugi za 2 do 3 stupnja ohlađena vraća u drugi bunar.
Preporuča se prije svega probno bušenje kako bi se analizom mogla utvrditi kvaliteta vode.

b) ZEMLJA-VODA
Energija koja se oduzima majčici zemlji uvelike ovisi o sastavu tla, te se tek nakon saznanja o sastavu tla može utvrditi na koji način će se način oduzimati zemlji energija.
Za priključenje izvora topline moraju se cjevovodi položiti horizontalno u zemlju, kao podzemni kolektor ili vertikalno, kao dubinska sonda. Problem je često, da za podzemni kolektor nema dovoljno vrtne površine.
S druge strane, za dubinske sonde potrebne su opet vodoupravne dozvole ili jednostavno stroj nemože pristupiti objektu.

c) ZRAK
Toga izvora topline zaista ima svugdje oko nas i može se koristiti bez ikakvih dozvola.
Na kontinentu se koristi uglavnom za jeftinu pripremu potrošne tople vode,ali u primorskoj regiji nema efikasnijeg riješenja grijanja i pripreme potrošne tople vode.

Vrh stranice

2) Koji izvor energije koristiti?

Predlažemo da kontaktirate naše stručnjake.

Vrh stranice

3) Cijena investicije?

Gotovo svakom investitoru najvažniji odgovor je, koliko će nas to koštati, dok dugoročnu isplativost i ekološku pogodnost, potiskuje u drugi plan. Preciznih odgovora nema.
Zašto? Zato, što nekoliko čimbenika uvetuju cijenu. Npr. lokacija i veličina i izoliranost objekta, do geološkog sastava tla. Dosadašnja austrijska iskustva na više od 50.000 uzoraka i najnovijih podataka najbliže na Republike Slovenije sa u svega 4 godine prisustva na tržištu sa više od 500 ugrađenih jedinica pokazuju, da cijela instalacija grijanja i pripreme potrošne tople vode IDM toplinskom pumpom ne košta više od kvalitetnijeg konvencionalnog grijanja.
Valja pritom imati na umu da tijekom upotrebe nema dodatnih troškova za kupnju energenata osim električne energije za pogon kompresora i eventualno optočne crpke.
Tu treba pridodati trošak nabave akumulacionog spremnika od 1000 do 1500 lit sa dodatnim pomoćnim el.grijačem, senzora, PEX cijevi za podno grijanje, okiten cijevi za zemni kolektor, te pripremu tla za zemni horizontalni ili venrtikalni kolektor, sondu.
Uz izvedbu podnog grijanja takav sustav stoji između 80 do 150.000 kuna. S druge strane, odpada trošak nabavke radijatora, uljnog spremnika, kotlovnice, dimnjaka, dimnjačarskih taksi i pregleda, servisiranja, jednokratnih plaćanja dobave energenta(loživo ulje), priključenja na plinsku mrežu i sl.

Vrh stranice

4) Kako uštedjeti na troškovima grijanja, pitanje je nad svim pitanjima?

Bilo bi neprofesionalno i krajnje nepošteno kazati da su IDM toplinske crpke idealne i u situacjama kada nisu izpoštovane osnovne postavke građevinske struke. Ne nisu! Stručnjaci su izračunali da gotovo 90% ukupne potrošnje energije jednog prosječnog kućanstva potroši se na zagrijavanje prostorija i pripremu tople vode.
Osim što evidentno opterećuju naš kućni budžet zagađuje se i okoliš.
Zato su stručnjaci utvrdili nekoliko krucijalnih savjeta kako smanjiti troškove grijanja i pripreme tople potrešne vode.
a) Izolacija objekta prema današnjim pravilima struke ili sanacija starijeg objekta uz poštivanje prednjih izo normi.
b) Troškove ćemo smanjit uz odabir novog visoko energetski učinkovitog sustava grijanja. Danas novi sustavi uz predhodno ispunjene uvjete mogu uštedjeti i do 40% na troškovima grijanja u usporedbi sa zastarjelim sustavima grijanja.
Radi toga bi trebalo sustave grijanja starije od 15 godina svakako što prije zamijeniti.
Iako skuplja oprema,procjena je da će se zbog ogromnih ušteda energije u relativno kratkom roku amortizirati, u cca. 3 do 4 godine.
Preporučaju se plinski kondenzacijski uređaji u kombinaciji sa solarnom potporom grijanja (kao ROTX GSU uređaji) ili toplinske crpke, koje koje odabere struka.
c) Svaki stupanj smanjenja temperature uštedi do 5% ukupne potrošnje energije. Zbog toga se preporuča temperatura u dnevnoj sobi od 20 stupnjeva C, a u noćnom režimu rada cca. 5 stupnja C niža.
d) Obavezno zamijeniti radijatorske ventile sa ručnom regulacijom,novim termostatskim ventilima.
e) Obavezno ugraditi automatsku regulaciju na bazi vanjske temperature za precizno i štedljivo vođenje polaznog voda.
f) Preporuča se kratko i jako provjetravanje prostorija. Isto je efikasnije nego prozor držati malo otvorenim, ali dulje vrijeme. g) Radijatori trebaju imati mogućnost nesmetane predaje energije okolnom prostoru.
h) Temperatura sanitarne vode nebi trebala prelaziti više od 60 stupnjeva C.
i) Svi cjevovodi trebal bi biti primjerno izolirani,kako nebi dolazilo da toplinskih gubitaka.
j) Eventualno promijeniti staru i neučinkovitu građevinsku stolariju za novu kvalitetniju, sa malim stupnjem provodljivosti.
k) Osigurati da cirkulacija u cjevovodima i radijatorima održava prostoriju zagrijanom. Održavati sistem odzračenim, radi nesmetanog protoka i boljeg prenosa topline.

 

Vrh stranice