FAQ 25 o toplinskim pumpama gdje izvor topline dolazi iz dubine zemljine kore

25 često postavljenih pitanja i odgovora prilikom ugradnje toplinske pumpe gdje izvor topline dolazi iz dubine zemljine kore - bušenje i postavljanje dubinskih sondi (uobičajen postupak u Njemačkoj)


1. Da li se toplina zemlje može koristiti i u postojećim (starim) zgradama ili su mogućnosti primjene ograničene samo na novogradnje?
Uglavnom se toplina zemlje može koristiti u svakoj zgradi, bez obzira na njenu starost ili novogradnju?


2. Da li se toplina zemlje može koristiti i pomoću radijatora ili mi je za to potrebno podno grijanja?
Da toplina zemlje se uglavnom može koristiti sa gotovo svim sustavima grijanja, ali se najdjelotvornije može koristiti pomoću podnog grijanja, budući da u tom slučaju tzv. temperature polaznog toka iznose samo cca. 35 °C, dok je za grijanje pomoću normalnih radijatora potrebna temperatura polaznog toka od cca. 55 - 60 °C.


3. Da li se moje današnje cijevi mogu i dalje koristiti?
Da, u pravilu se mogu dalje koristiti sve postojeće cijevi i periferne instalacije, samo što se može dogoditi da se na području priključka toplinske pumpe moraju provesti nova hidraulična usklađenja. Ona u pravilu nisu povezana sa izvanrednim izdacima.


4. Da li se uz pomoć topline zemlje može zagrijavati i voda?
Naravno, sve toplinske pumpe raspolažu mogućnošću da se preko spremnika tople vode može proizvoditi i tzv. potrošna topla voda za Vaše svakodnevne potrebe.


5. Što znače tzv. vremena prekida u opskrbi električnom energijom od strane distributera?
Što se tiče remena ograničenja u opskrbi električnom energijom, distributer električne energije zadržava pravo da Vam može pružiti najpovoljniju tarifu struje za rad toplinske pumpe, a da ovu opskrbu električnom energijom isključi u vremenima vršnog opterećenja (u pravilu ujutro od 07.00 h do 09.00 h, kao i poslije podne od 17.00 h do 19.00 h). Ova vremena prekida u opskrbi električnom energijom možete zatražiti od distributera električne energije kod planiranja Vaših individualnih instalacija i kod toga se primjenom tzv. međuspremnika, instalacija toplinske pumpe može tako programirati da ovaj međuspremnik zadržava dovoljno topline, kako bi se u vrijeme prekida kada toplinska pumpa ne radi, mogla bez problema osigurati opskrba toplinskom energijom.


6. Da li se uopće isplati toplina zemlje?
Uglavnom, može se tvrditi da je toplina zemlje isplativa u 99 % svih geografskih područja Njemačke. Kod pojedinačnog planiranja Vašeg investicijskog projekta, značajnu ulogu imaju stavke kao što je Vaše osobno ponašanje u korištenju toplinske energije, toplinska izolacija, odnosno izolacija vaše zgrade, broj osoba u stambenom objektu, kao i geografski položaj. Paušalno se može tvrditi da će se čak uz optimističke prognoze porasta cijena fosilnih, ali ne obnovljivih izvora energije, ove cijene u budućnosti još drastičnije povećati, tako da primjena obnovljivih i alternativnih izvora energije postaje nužda za svakog vlasnika nekretnina.


7. Koliko se bušotina mora izbušiti za zadovoljavanje mojih potreba za toplinom?
Broj bušotina uglavnom ovisi od Vaših potreba za toplinom i geološkog položaja vaše zgrade. Možete poći od toga da je po m3 grijanog stambenog prostora u prosjeku potrebno 55 W. Za pripremu tople vode u kućanstvu potrebno je cca. 200 W po osobi. Tako npr. za novogradnju sa 200 m3 stambenog prostora i za četiri osobe u stambenom objektu, potrebna je toplinska pumpa veličine: 200 x 55 = 11 kW 4 x 200 W = 0,8 kW Zbroj: 11,8 kW Nakon ovog proračuna treba se odabrati toplinska pumpa određenog proizvođača, čiji se toplinski učinak kreće u ovom području potreba za toplinom. Tako npr. firma NIBE nudi toplinske pumpe tipa L 40 - 12. Ove toplinske pumpe imaju toplinski učinak od 11,95 kW. Za proračun metara bušotine, sada se od ove vrijednosti mora odbiti električna primljena snaga toplinske pumpe. Za spomenuti model toplinske pumpe ova vrijednost iznosi 3,0 kW, tako da se iz zemlje mora oduzeti tzv. učinak hlađenja od 9,0 kW. U tu svrhu se na osnovi geoloških karata, njihovim ispitivanjem određuje specifično oduzimanje topline po metru bušotine za Vašu parcelu. Npr. u centru grada Aachena raspolažemo sa specifičnim oduzimanjem topline u visini 50 W po metru bušotine. Ako se sada potreban učinak hlađenja u visini od 9000 W (9,0 kW) podijeli sa oduzimanjem topline (50 W po metru bušotine), iz toga se dobije potreba visina od 180 metara bušotine za grijanje spomenute zgrade iz spomenutog primjera. prema gore


8. Koliko duboko se smije maksimalno bušiti?
U Njemačkoj je zakonskim propisima propisana tzv. 99 m granica. To znači da se bušotine u pravilu izvode do maksimalne dubine od 99 metra. To u pravilu ne predstavlja veliki problem, budući da se za grijanje zgrade ustanovljen broj metara bušotine može gotovo proizvoljno podijeliti po nosivim slojevima. Tako se u pravilu kod npr. potrebnih 180 metara bušotine, buše dvije bušotine od po 90 metara koje se kasnije na površini tla međusobno povezuju. U izuzetnim slučajevima od nadležnih organa se mogu zatražiti tzv.dozvole za sondu, kako bi se mogla premašiti granica od 99 metara. To je međutim izuzetak i koristi se samo u pojedinačnim slučajevima kao što je npr. maksimalno pomanjkanje prostora ili izuzetno veliki broj izbušenih metara, budući da troškovi bušenja izvan proporcionalno rastu sa povećanjem dubine bušenja.


9. Koliko prostora mi je uopće potrebno za bušenje?
Korištene bušaće garniture imaju u pravilu širinu od cca. 2,5 m i vlastitu dužinu od cca. 4 m. Ako se radi sa bušaćom šipkom dužine 3 m, minimalno potrebna površina je 2,5 m x 7 m. Isto vrijedi naravno i za prolazne širine, kod čega mi u posebnim slučajevima koristimo i bušaće garniture koje imaju prolaznu širinu od cca. 1 m., a one su međutim zbog svoje osjetno manje vlastite težine, a time i zbog osjetno manje snage, samo uz posebno velike zahvate u stanju postići velike dubine (ne veće od 70 m). Za veći broj metara bušotine, broj metara bušotine se može podijeliti na osjetno kraće bušotine koje se jednostavno na gornjem rubu terena međusobno povezuju.


10. Na kojem razmaku bušotine moraju biti udaljene jedna od druge?
Prema za sada važećim zakonskim smjernicama (VDI 4640) bušotine moraju imati međusobni razmak od najmanje 5 - 6 m.


11. Koji razmak moram održavati do granica parcele odnosno susjedstva?
Kako bi se postigao razmak od 6 m između pojedinih bušotina, u pravilu se zbog dobrosusjedskih odnosa treba održavati razmak od 3 - 5 m od granice parcele. Naravno da se sa vašim lokalnim nadležnim organima ili susjedima mogu postići i individualni sporazumi, kod čega su ovi razmaci u pojedinim zemljama različiti.


12. Koje veličine treba biti jedna bušotina?
U pravilu se izvode bušotine vanjskog promjera od 163 mm. Ovaj se promjer smanjuje za debljinu stjenke „vanjske cijevi“, te se dobije unutarnji promjer bušotine od cca. 140 mm.


13. Što se ugrađuje u bušotinu?
U bušotinu (cca. 140 mm) nakon toga se ugrađuje tzv. dvostruka U-sonda promjera 32 mm i debljine stjenke od 2,9 mm. Ova tzv. dvostruka U-sonda sastoji se od dva pojedinačna bajpasa koji na tzv. podnožju sonde imaju prethodno izveden i od TÜV Süd odobren bajpas. Ova četiri voda se kod horizontalnog polaganja cijevi koje se kasnije vode u zgradu, na glavi bušotine nakon toga pomoću specijalnog ogranka spajaju na dva voda promjera 40 mm. Na ovaj se način postiže idealan protok. U izuzetnim slučajevima mogu se ugraditi i sonde promjera 25 mm odnosno 40 mm. Za to postoje različite teorije, kod čega se je promjer sonde od 32 mm pokazao kao tehnički najprikladniji.


14. Što se događa sa međuprostorom između bušotine i ugrađene sonde (injektiranje)?
Međuprostor unutrašnjosti bušotine i sonde, odozdo prema gore injektira se sa specijalnim proizvodom, tzv. Bentholit mješavinom cementa (tzv. Kontraktor postupak). Razlog za to je prvenstveno uspostavljanje kvalitetnog spoja sonde sa okolnim stijenama i smanjenje izolacije pod vanjskim utjecajima kao što je zrak


15. Od kojeg materijala je izrađena ugrađivana sonda?
Sonda topline zemlje izrađena je od PE-100 materijala. Ovaj materijal odgovara današnjem stanju tehnologije plastičnih masa i uobičajeno se koristi za polaganje plinskih i vodovodnih cijevi. Ovaj materijal odgovara najvišim zahtjevima na kvalitetu i pod stalnim je vanjskim nadzorom TÜV Süd koji ga kontrolira na kvalitetu. Odgovarajući certifikati za ovaj vanjski nadzor se nakon završenih radova predaju investitorima zajedno sa dokumentacijom, pojedinačno za svaku sondu.


16. Kako se veći broj sondi međusobno povezuje?
Za povezivanje sondi mora se najprije jedan puta od svake bušotine do svake bušotine iskopati rov. Ovi rovovi trebaju u pravilu imati širinu od cca. 40 cm i dubinu od cca. 1 m. Od ovih rovova, između sondi, nakon toga se kopa jedan daljnji rov do prostora kućnog priključka ili do mjesta gdje cijevi ulaze u zgradu. Ako su u sklopu investicijskog projekta potrebne dvije sonde, u tom se slučaju one spajaju pomoću Tichelmann postupka. To znači da dovod i odvod od obje sonde mora biti jednake dužine. To se može tako predočiti da spoj obje sonde pomoću T-komada mora biti točno na mjestu na kojem se nalazi središnja točka udaljenosti između dvije sonde. To znači da ako se jedna bušotina nalazi izravno na kućnom priključku, a druga na razmaku 6 m od prve bušotine, da se spoj obje sonde pomoću T-komada mora izvesti na 3 m razmaka od kućnog priključka, kako bi se zajamčio jednolični protok obje sonde. Ako su potrebne više od dvije sonde topline zemlje, tada se one međusobno spajaju pomoću razdjelnika. Ovaj razdjelnik se može pričvrstiti u oknu za osvjetljenje, u betonskom oknu ili na svakom x-proizvoljnom mjestu u prostoru kućnog priključka. Sonde se u tom slučaju pojedinačno priključuju, a pomoću mjerača protoka se podešava jednolični protok svih sondi.


17. Koji radni medij teče kroz sonde topline zemlje u eksploataciji?
Sonde topline zemlje se nakon završenih radova priključka pune sa tzv „rasolinom“. To je mješavina vode i glikola i često se spominje kao antifriz. Pomoću ove mješavine se postiže sigurnost od smrzavanja do temperature od cca. -12 °C, tako da se instalacija i u slučaju eventualnih zastoja u radu, kvarova, odsutnosti ili ekstremnih temperatura ni u kojem slučaju ne može zamrznuti. Rasolina koju mi koristimo odgovara klasi 2 ugrožavanja voda, te je manje štetna za podzemne vode i odobriti će je svaki organ vodoprivrede. Interesantno da je ova mješavina donedavno bila svrstana u klasu ugrožavanja voda 1, tj. da ne ugrožava podzemne vode. Ovo stupnjevanje je međutim korigirano zbog zakonskih odredbi. Međutim, ne postoji odgovarajuće temeljitije obrazloženje za ovo stupnjevanje proizvoda. Stranica 4 od 6


18. Koji postupci bušenja postoje?
Jednostavno rečeno razlikujemo tzv. postupke bušenja sa bušaćim čekićem i tzv. postupke bušenja sa ispiranjem. Postupci bušenja sa bušaćim čekićem uglavnom se koriste za bušenje čvrstih stijena. Kod toga se pomoću komprimiranog zraka iz kompresora, za bušenje koristi udarni bušaći čekić koji u pravilu ne zahtjeva nikakvo dodatno oslanjanje bušotine.Čvrste stijene već samim svojim imenom govore o svojim osobinama i samo se područje kroz koje penetrira bušaći čekić oslobađa i transportira do površine tla. Međutim, kod tzv. postupka bušenja sa ispiranjem, koji se uglavnom koristi na pješčanim, šljunčanim i rahlim kao i glinovitim tlima, napredovanje bušenja postiže se uspostavljanjem kružnog toka sa tzv. ispiranjem bušotine. Kod toga se u određenu količinu vode dodaje dodatak za bušenje (Bentonit), kojim se povećava gustoća isplake koja je veća od okolnog tla i zbog toga okolno tlo ne može pasti u bušotinu. Konstantnim dopumpavanjem iste tekućine, tlo se oslobađa i transportira na gornji rub terena. Kod toga se tekućina hvata, čvrsti sastojci se prosijavaju i talože, a isplaka bušotine odvojena od izbušenog materijala, ponovno se za oslobađanje pod tlakom utiskuje kroz bušaću glavu, sve do dlijeta bušaće šipke.


19. Što ja moram osigurati, kao npr. vodu, struju, itd.?
Uglavnom, na mjestu instaliranja potrebna nam je vertikalna cijev sa priključkom C-cijevi (koju vi osiguravate), 32-A električni priključak, kao i vodonepropustan kontejner od 7 m3 sa poklopcem. On se koristi za hvatanje i za zbrinjavanje transportiranog izbušenog materijala.


20. Koliko mulja nastaje pri radovima bušenja?
Budući da se kod radova bušenja radi sa teškim uređajima i znatno višim tlakovima vode i zraka, prljavština se u određenoj mjeri ne izbacuje van, te zbog toga preporučujemo da se svi dijelovi koji ne smiju doći u doticaj sa vodom, prašinom od bušenja ili isplakom od bušenja, pokriju folijom (ili nekom sličnom jednakovrijednom zaštitom. Mi ćemo se tijekom kompletnih radova bušenja potruditi da se proizvede što manje mulja, iako se on ne može potpuno isključiti.


21. Da li se iznad bušotina i horizontalno položenih cijevi nakon završenih radova može nešto graditi ili saditi?
Uglavnom nema ograničenja u korištenju površine iznad bušaćih sondi i iznad horizontalnih poveznih cijevi. Možete normalno saditi sve biljke, drveće i grmlje (preporučujemo samo da nemaju preduboko korijenje zbog horizontalno položenih cijevi).


22. Koja je cijena projekta topline zemlje?
Troškovi za projekte topline zemlje u znatnoj mjeri su individualni i teško ih je navesti bez konkretnog proračuna. Kao orijentacija se može navesti da se troškovi za projekt topline zemlje kreću od cca. 1500,00 Euro do 2.500,00 Euro po 1 kW toplinskog učinka. U ovoj cijeni je sadržano bušenje, toplinska pumpa i instaliranje, kao i hidraulično usklađenje koje provodi instalater. Preporučujemo vam da nam pošaljete sve za nas interesantne podatke, a mi ćemo vam na osnovi toga poslati ponudu.


23. Da li pružate i tzv. kompletne usluge, uključujući toplinsku pumpu?
Nažalost ne, mi Vam možemo pružiti samo usluge bušenja. Mi već više od 30 godina radimo na području bušenja i izbušili smo već nekoliko stotina tisuća metara bušotina. Mi Vam možemo ponuditi sve usluge bušenja sve do predajne točke u prostoru vašeg kućnog priključka. Ako Vam je potrebna ponuda za isporuku toplinske pumpe ili radove instalatera, možemo Vam preporučiti kvalificiranog partnera koji održava iste standarde kvalitete kao i mi.


24. Koje su mogućnosti državnih poticaja?
Počevši od 2008. godine, Savezno ministarstvo za zaštitu okoliša uvelo je program poticaja. U ovaj program prvi puta su uključene toplinske pumpe. U ovom slučaju se više ili manje postupa prema dva kriterija:
1. Postojeći (stariji) objekti
2. Novogradnje
U ovom slučaju se za postojeće objekte daje poticaj od 10,00 Euro po m3 grijanog stambenog prostora, a za novogradnje u visini od 5,00 Euro po m3 grijanog stambenog prostora. Maksimalna visina poticaja je 3000,00 Euro. Ako toplinska pumpa održava izvjesno vrijeme rada, određeno brojilom količine topline, ovaj poticaj se povećava za 50%. Kod izbora vaše toplinske pumpe budite vrlo kritični jer ove vrijednosti ne poštuju svi proizvođači. Vi možete dobiti poticaj u visini max. 4500,00 Euro (izuzetak su stambene i poslovne zgrade). To su stvarno klasični poticaji, a ne zajmovi. Preporučujemo da problemu pristupate individualno. Osim toga, gotovo svaki regionalni distributer električne energije nudi tzv. tarifu za toplinske pumpe. U tom slučaju se u vašoj zgradi u pravilu instalira drugo električno brojilo, preko kojega se sa strujom napaja samo toplinska pumpa. Često za ovu potrebnu količinu električne energije dobivate popust do 50% na normalnu uobičajenu cijenu, za svaki kilovat struje. Također, mnogi regionalni distributeri električne energije kod prelaska na toplinske pumpe kao poticaj nude jednokratno plaćanje do 2000,00 Euro. Pored toga postoji mogućnost da se preko Hausbank dobije tzv. KFW-zajam koji se može ponuditi pod vrlo povoljnim kondicijama obzirom na kamate. Preinaka ili instaliranje toplinske pumpe u ovom se slučaju smatra kao energetski štedljiva preinaka.


25. Da li mi je potrebna dozvola za izvođenje radova i za eksploataciju instalacije sa toplinskim pumpama?
Uglavnom, za sva bušenja koja zahvaćaju u vodno gospodarstvo, mora se od nadležnih organa vodoprivrede zatražiti i dobiti dozvola za isto. Ovo podnošenje zahtjeva u pravilu ne predstavlja nikakav poseban problem i dozvola se izdaje u roku 4-6 tjedana. Za bušenja unutar vodozaštitnog područja ovaj postupak podnošenja zahtjeva je nešto složeniji, ali se u pravilu ipak dobije dozvola. Kod toga se preporučuje prije početka projekta konzultiranje sa područnim organima vodoprivrede i dobivanje njihovog stručnog mišljenja. Mi ćemo Vam pomoći u postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje izdavanje. Mi ćemo također obaviti sve kontakte i komunikacije sa nadležnim organima, tako da se možete koncentrirati na važnije probleme. Troškovi za izdavanje dozvole kreću se u pravilu od 100,00 do 300,00 Euro, različiti su od županije do županije, a ovise i od veličine instalacije. Za ove troškove će Vam nadležni organi direktno poslati račun i ovi troškovi nisu sadržani u našem opsegu usluga.

 

Vrh stranice